Sticanje imovine putem nasleđa ili poklona često otvara pitanje da li postoji obaveza plaćanja poreza i u kojim situacijama se može ostvariti poresko oslobođenje. Pravila su uređena Zakonom o porezima na imovinu, a visina poreza zavisi od vrste imovine i srodstva između ostavioca ili poklonodavca i lica koje stiče imovinu.
Na koju imovinu se plaća porez?
Porez na nasleđe i poklon može se odnositi na različite vrste imovine, među kojima su:
- nepokretnosti (stanovi, kuće, zemljište i poslovni prostori),
- gotov novac,
- sredstva na bankovnim računima,
- potraživanja,
- određena prava intelektualne svojine,
- digitalna imovina,
- polovna motorna vozila, plovila i vazduhoplovi, kao i druge pokretne stvari kada su ispunjeni zakonski uslovi.
Ko je poreski obveznik?
Obveznik poreza na nasleđe i poklon je rezident i nerezident Republike Srbije koji nasleđuje ili prima imovinu na poklon. Obveznik poreza na nasleđe može biti i otvoreni odnosno alternativni investicioni fond koji nema svojstvo pravnog lica, a koji je upisan u odgovarajući registar u skladu sa zakonom.
Kada se porez ne plaća?
Zakon predviđa više slučajeva oslobađanja od poreza. Najvažnije oslobođenje odnosi se na:
- naslednike prvog naslednog reda,
- supružnika ostavioca ili poklonodavca,
- određene slučajeve sticanja imovine u ostavinskom postupku,
- pojedine fondacije, udruženja i državne organe pod uslovima propisanim zakonom.
Kolike su poreske stope?
Visina poreza prvenstveno zavisi od srodstva između ostavioca ili poklonodavca i primaoca imovine.
- Drugi nasledni red plaća porez po stopi od 1,5%.
- Treći i svaki naredni nasledni red plaća porez po stopi od 2,5%.
Prvi nasledni red i supružnik, po pravilu, oslobođeni su plaćanja ovog poreza.
Kako se utvrđuje poreska osnovica?
Poreska osnovica predstavlja vrednost imovine koja se stiče nasleđem ili poklonom, utvrđenu u skladu sa zakonom. Nadležni poreski organ procenjuje tržišnu vrednost imovine, a na tako utvrđenu osnovicu primenjuje odgovarajuću poresku stopu.
Zašto je važno pravovremeno prijaviti sticanje imovine?
Neprijavljivanje nasleđa ili poklona može dovesti do dodatnih troškova, obračuna kamate i drugih posledica predviđenih poreskim propisima. Zato je preporučljivo da se odmah po sticanju imovine proveri da li postoji obaveza podnošenja poreske prijave i plaćanja poreza.
Pravna pomoć pri rešavanju poreskih pitanja
Poreski propisi često sadrže brojne izuzetke i posebna pravila koja zavise od konkretne životne situacije. Stručna pravna pomoć može biti od značaja prilikom sastavljanja ugovora o poklonu, vođenja ostavinskog postupka ili utvrđivanja eventualnih poreskih obaveza.